1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Šengen nije mrtav, ali je pokvaren"

20. listopada 2023

Na sastanku u Luksemburgu ministri unutarnjih poslova članica EU-a razgovarali su o boljoj zaštiti za židovske građane i bolju obranu od terorizma. Raspravljalo se i o uvođenju kontrola unutar šengenskog prostora.

https://p.dw.com/p/4XmnQ
Granični prijelaz s automobilima
Očekuju li nas opet gužve na granicama?Foto: Rico THUMSER/foto-leipzig/IMAGO

U tzv. Vladinom proglas u Bundestagu ovog četvrtka, kancelar Olaf Scholz pozvao je na "jasan stav" protiv antisemitizma i mržnje prema Izraelu. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser je na redovnom sastanku ministara unutarnjih poslova Europske unije u Luksemburgu na dnevni red stavila i poziv kancelara. U fokusu političara su između ostalog inasilne antiizraelske demonstracije koje se, kako se kaže, ne smiju tolerirati. "Moramo poduzeti oštrije mjere. Za nas je fokus na zaštiti svih Židova. Osuđujem ono što se te noći dogodilo u Berlinu. Ono što nije u redu je upotreba nasilja, posebno ne kada je uperena protiv policajaca", rekla je Faeser na marginama sastanaka u Luksemburgu.

Unatoč zabrani okupljanja, u Berlinu se u noći sa srijede na četvrtak okupilo nekoliko stotina propalestinskih prosvjednika koji su napali i ozlijedili pripadnike policije i vatrogasce. I u drugim europskim gradovima je došlo do prosvjeda protiv akcija Izraela uperenih protiv islamističke palestinske organizacije Hamas, koju EU, SAD i druge zemlje svrstavaju u terorističke organizacije. U Ateni se okupilo 10.000 ljudi. No prosvjedi su tamo ostali mirni. Veći skup planiran je za ovaj vikend u Bruxellesu.

Pojačava se zaštita židovskih institucija

Ministri unutarnjih poslova EU-a sa zabrinutošću prate utjecaj krize na Bliskom istoku na sigurnosnu situaciju u njihovim zemljama. Njemačka i Austrija pojačale su zaštitu židovskih institucija. Nancy Faeser i njezin austrijski kolega Gerhard Karner rekli su u zajedničkom nastupu pred novinarima da Njemačka i Austrija imaju posebnu odgovornost zbog svoje mračne povijesti. Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner rekao je da je neprihvatljivo da se trenutno samo manji broj židovske djece usuđuje ići u svoje škole ili vrtiće zbog straha od antisemitskih napada. „To se mora promijeniti", odlučan je Karner.

Njemačka ministrica Faeser ponovno je oštro osudila "barbarske razmjere" Hamasovog terorističkog napada u Izraelu: "To je najgori napad od Holokausta". Nakon početka moguće kopnene ofenzive izraelske vojske u Pojasu Gaze, sigurnosna situacija i nasilje nad židovskim institucijama moglo bi se pogoršati. "Mi i sigurnosna tijela smo spremni na sve moguće situacije. Zato smo pojačali zaštitu. Tako će biti sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci", rekla je ministrica unutarnjih poslova odgovarajući na upit DW-a.

Policija u Bruxellesu
Nije trebalo dugo čekati na prvi teroristički napadFoto: Lou Lampaert/Belga/dpa/picture alliance

Zbog krize na Bliskom istoku raste opasnost od terorizma

Ne raste samo rizik od antisemitskih napada, nego i opći rizik od terorizma, zaključeno je na sastanku u Luksemburgu. U Bruxellesu je jedan odbijeni tražitelj azila iz Tunisa ustrijelio dvojicu švedskih nogometnih navijača i ranio još jednog. Odgovornost za napad preuzela je teroristička skupina "Islamska država".

U Francuskoj je jadan Čečen s islamističkom pozadinom nožem u jednoj školi ubio jednu osobu. Belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinde objasnila je svojim kolegama da je briselski počinitelj dvanaest godina bio u EU-u, da je počinio kazneno djelo, služio zatvorsku kaznu u Švedskoj i četiri puta tražio azil u različitim zemljama. Sve prijave su odbijene. Posljednji u Belgiji 2019. Nije deportiran, nego se skrivao u Belgiji.

Zahtjev za više deportacija iz EU-a

Ovaj slučaj, u to su uvjereni ministri EU-a, pokazuje da trenutni sustav vraćanja i deportacija ne funkcionira. Osim toga, potrebno je poboljšati razmjenu podataka unutar EU-a, ali komunikacija između policije i institucija koje obrađuju zahtjeve za azilom u nekom državama poput Belgije, još uvijek nije na potrebnoj razini.

Zhetjevi za više deportacija nisu novost. „Ove će se godine broj stvarno provedenih deportacija u EU-u povećati za oko četvrtinu", rekla je povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson. Međutim, apsolutne brojke ostaju relativno niske. U Njemačkoj je registrirano oko 50.000 ljudi koji moraju napustiti zemlju jer ne posjeduju niti minimalne uvjete za toleriranje njihovog boravka u Njemačkoj. U prvoj polovici 2023. je deportirano oko 7.800 osoba. Diplomati EU-a pritom ističu kako teroristi i moguće prijetnje ne dolaze samo od onih koje treba protjerati, ali da isto tako nisu svi oni koji su bili prisiljeni napustiti EU osumnjičeni za terorizam niti su imali antisemitske stavove.

Deportacije često ne uspijevaju zbog nespremnosti zemalja podrijetla da prime svoje državljane natrag. Europska komisija želi ovdje u budućnosti u prvi plan postaviti zakon o vizama. Ako neka država odbije prihvatiti deportirane osobe, EU bi mogao ponovno uvesti obvezu viza za preostale građane ili postrožiti pravila o vizama. „Ovakav pristup je već doveo do viših stopa povrata u Irak, Pakistan i Bangladeš", rekla je povjerenica Johansson.

Mjesto napada na jednu sinagogu u Berlinu
Mjesto napada na jednu sinagogu u BerlinuFoto: Sascha Meyer/dpa/picture alliance

"Schengen nije mrtav, on ne funkcionira"

S obzirom na činjenicu da se mnogi migranti kreću ilegalno unutar šengenskog područja u EU, mnoge zemlje, uključujući Njemačku, Austriju, Mađarsku, Italiju i Francusku, ali i Sloveniju ponovno su uvele granične kontrole na unutarnjim EU granicama. „Ovo je upereno protiv kriminala krijumčarenja ljudima", kaže njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser.

No granične kontrole su također korisne u potrazi za osumnjičenima za terorizam, poručuju iz drugih članica EU-a. Međutim, sustavne i stalne granične kontrole zapravo su u suprotnosti s osnovnim pravilima šengena s maksimalnom slobodom kretanja. Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner to ovako opisuje: "Šengen nije mrtav, ali je pokvaren." To bi se moglo popraviti novim sustavom azila i boljom zaštitom vanjskih granica Europske unije.

Dakle, više bi migranata moralo biti odbijeno izravno na vanjskim granicama. To bi trebao postići novi pakt EU-a o azilu, koji bi trebao biti ispregovaran s EU-parlamentom do kraja godine, a potom i implementiran za dvije godine. Do tada, po riječima ministrice unutarnjih poslova Nancy Faeser, izvanredne granične kontrole unutar Schengena moraju i dalje biti na snazi ​​"na privremenoj osnovi". "Ovo ne radimo kako bismo gnjavili putnike, nego kako bismo uhvatili krijumčare", dodao je austrijski ministar unutarnjih poslova Karner.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.